U razgovoru s ravnateljem Osnovne škole Jure Kaštelana

Znamo za izreku da složna braća kuću grade (nismo li naučili i da je opat Dobrovit, 

zvijezda nedugo provedenog školskog natjecanja iz hrvatskoga jezika u 7. r., 

sa svoje devetero samostanske braće izgradio crkvu u Jurandvoru?), ali još

ne znamo koja će to braća  izgraditi našu novu školu na Savici. A kamo ćemo mi

za to vrijeme (škola će se graditi na istoj lokaciji ove naše postojeće zgrade), to,

čini se, nitko ne zna… Ah, krhko je znanje

Odgovor smo potražili kod najrelevantnije osobe za ta pitanja,

kod našega ravnatelja gospodina Krešimira Supanca, prof.

 

 

Zanima nas hoće li se naša škola uopće rušiti?

Da, škola će se rušiti ubrzo.

Do temelja?

Da, grad je odlučio da će srušiti sve osim školske dvorane i da će napraviti novu zgradu, objekt i novu trodijelnu dvoranu uz tu koja će ostati.

Hoće li se naša nova škola graditi na istom mjestu ili ne? (bilo je glasina da će se graditi na Bandićevim vrtovima)

Pa… škola će se graditi na ovoj lokaciji gdje smo sad.

Do koje će godine kaštelanci (mislimo na sve učenike OŠ Jure Kaštelana, a ne samo na školski zbor) trebati čekati novu školu?

Na sastanku koji je bio održan 30.10.2018. na kojem je bio i gradonačelnik Milan Bandić dogovoreno je da će se ishoditi građevinska dozvola tijekom 2019. g. i da će se do kraja nastave, tj. nastavne godine 2019./20. znati izvođač radova. Škola će se početi graditi u istoj nastavnoj godini i mi bismo u rujnu 2021.g. krenuli u novu školu. Hoće li se ta obećanja ispuniti, ne znamo.

Gdje će naši učenici boraviti za vrijeme gradnje nove škole?

Ne znam, nemamo nikakvo konačno rješenje. Trebamo razgovarati s Gradom, susjednim školama, roditeljima i naći konačno rješenje koje će biti najbolje za djecu i djelatnike škole. Mi smo relativno velika škola, imamo 25 razrednih odjela, skoro 550 učenika, i teško da ćemo moći biti samo na jednoj lokaciji. Bit će dobro ako budemo smješteni na samo dvije lokacije. Odgovor na vaše pitanje mi je doista nepoznat.

Kako biste Vi riješili ovaj problem da imate sredstva?

Ja bih napravio novu školu kod nasipa, a dok se ne zgradi da učenici idu u staru, a ovu trenutnu parcelu dao bih Crkvi.

Kolika bi bila nova škola?

Trebala bi biti dosta  velika da prijeđemo u jednu smjenu, što ne isključuje međusjmenu. Trebala bi biti sa dvoranom bruto površine 7515,38 m kvadratnih, a trenutno bruto površine imamo oko 3500 kvadrata.

Što bi bilo sa zelenom površinom?

Zapravo ništa, ostala bi jednaka kao i sad jer bi buduća škola  trebala biti prizemlje i prvi kat, znači u visinu, ne u širinu .Mislim da bi trebalo ostati zelene površine koliko i sad s manjim odstupanjima, ali nikakve znatne promjene. Površina se škole  zapravo proteže na onu livadu na zapadnoj strani (kod stanice, gdje je brdo za sanjkanje), što znači da nije pravilno ograđena. Trenutno se nalazimo na 16000 kvadrata, a naša prava veličina je 19968 kvadrata. Znači da je na livadi oko 4000 kvadrata koje bismo trebali dobiti natrag.

Znači li to više parkirnih mjesta s obzirom da se trenutno djelatnici škole često parkiraju na zelene površine umjesto na parkirna mjesta, jer ih nema dovljno?

To je određeno u skladu s veličinom škole, tako je po zakonu, to nema veze s brojem profesora. Ne piše u zapisniku sa sastanka, ali se nadam dosta.

Koliko će novih učionica i prostorija biti u školi? Hoće li naši profesori konačno imati i svoje kabinete kao u nekim drugim novijim školama?

Što se tiče predmetne nastave trebali bismo dobiti dvije učionice za hrvatski i kabinet za hrvatski, učionicu za likovni, kabinet za likovni i spremište za likovni, učionicu za glazbeni, kabinet za glazbeni i spremište za glazbeni, dvije učionice za strani jezik koje bi se morale moći podijeliti na pola, znači, imale bi pregradu da se mogu  podijeliti na pola, učionicu za matematiku i kabinet za matematiku, učionicu i kabinet za informatiku, jednu učionicu za prirodu i biologiju i kabinet, dva  praktikuma  za fiziku i kemiju, kabinet za kemiju i fiziku, dva komada, učionicu i kabinet za zemljopis i povijest, dvije radionice, učionica i kabinet za tehnički. Od ostalih prostorija nova knjižnica, blagovaonica, prostor za rad knjižničara i spremište knjižnice, zbornica, kuhinja…

Hoće li vjeronauk dobiti učionicu?

Dvije učionice za izbornu nastavu i jedan kabinet, dakle da, za izbornu nastavu postojat će učionice.

 

Na kraju razgovora s ravnateljem baš bismo mogli zaključiti ovo: Voljeli bismo da za izbornu nastavu, osim učionica, postoje i učenici koji će ju s voljom pohađati jer već po ne znam koji put svjedočimo ispisivanju s izbornih predmeta kad se shvati da se i oni moraju učiti. 

 

Marija Račić, 7. c, foto: Zna.hr