Ove se godine ponovno organizira tradicionalni
literarni ekonatječaj koji je prošle godine nakratko
bio prekinut zbog proslave 50. obljetnice škole.
Za one koji ne znaju: haiku-pjesništvo japanskoga je podrijetla, klasični je oblik peterac / sedmerac / peterac, ali može imati do 21 sloga, nema naslov, nema jezičnih ukrasa, nema rime, ali ima istine i događajnosti; uvijek je na neki način povezano s godišnjim dobom i prirodom.
Najveći je haiku-majstor Matsuo Basho iz 17. stoljeća (bio je učitelj, filozof i samuraj), u Hrvatskoj su stožerni haiku-pjesnici Dubravko Ivančan i Vladimir Devide, koji je bio akademik i matematičar, i oženjen Japankom.
U našoj školi već se dugi niz godina organizira haiku-natječaj u sklopu ekoaktivnosti u nastavi hrvatskoga jezika pod vodstvom prof. Sanje Miloloža, i mi smo to prošli kad smo bili petašići.
Donosimo vam haiku-pjesme u kategoriji 5. a razreda koje konkuriraju za razrednu nagradu, a također ulaze i u veliki školski haiku natječaj u kojemu sudjeluju učenici iz svih triju petih razreda.
S naslovne vas fotografije gleda naš suradnik Stribor koji se odšetao iz školske knjižnice s Kosjenkom na ramenu jer ga je privuklo lijepo zeleno proljeće u našem školskom dvorištu. Naravno da će nadgledati kako će preostali petaši (5. b i 5. c) na otvorenom zapisivati svoje bilješke koje će kasnije u razredu pretočiti u svoje haiku-pjesme.
A sada, pročitajte odabrane stihove koji će se natjecati u razrednom (za 5. a kod prof. Ivanke Herak) i školskom haiku-natječaju.
Hladnoću srca
Otopi toplo
Sunce.
Vita Stojić, 5. A
Zelena maslina
sunča se i čeka
studeni.
Tonka Robić, 5. A
Usplahirene vode
Putuju kroz
Plač neba.
Tonka Robić, 5. A
Zlaćano sunce
Prosipa po granama
Jutarnji sjaj proljeća.
Josipa Jurić, 5. A
Dašak vjetra
Uključio sunce
I probudio proljeće.
Josipa Jurić, 5. A
Zelena mahovina
Zagrlila je
Zeleno stablo.
Nikola Zelić, 5. A
Cvijeće.
Stavlja leptire
Kao kopče.
Vanja Topalović, 5. A
Tina Mimica, 7. a, slika: Marta Vračar, 8. b
