Prepoznatljivost je stvar identiteta, a hrvatsko identitetsko pismo

dobilo je svoj spomendan. Da, riječ je o glagoljici, koju biste baš

i mogli naučiti pisati. Zamislite samo da možete glagoljicom

natipkati e-poruke koje (u nekim trenutcima, roditelji, oprostite,

ali ipak neželjene) odrasle osobe ne bi znale pročitati? A ono,

još ste i stvarno “cool” jer se služite  pismom kojim su se vaši

predci služili tisuću godina! 

 

Hrvatski sabor proglasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a svi šestaši, sedmaši i osmaši znaju da je to nadnevak tiskanja Misala po zakonu rimskoga dvora, prve europske nelatinične tiskane knjige (1483.).

Glagoljica je prvo pismo hrvatskoga jezika, a jezik je najsnažnije identitetsko obilježje jednoga naroda.
Sačuvani glagoljični tekstovi potječu iz 11. st., a glagoljica je kao pismo hrvatskoga jezika u uporabi do 20. st.: 1905. tiskan je posljednji glagoljični misal, a 1917. posljednja glagoljična početnica.

Sve što je prvo u Hrvata pisano je glagoljicom (prvi zakon, prvi stihovi, prva tiskana knjiga, prva početnica – rukopisna i tiskana…). Hrvati su više od tisuću godina sve što im je bilo važno, bilježili glagoljicom: književnoumjetničke tekstove, pravne tekstove, medicinske tekstove, diplomatske dokumente, povijesne tekstove, liturgijske tekstove, administrativne tekstove, epigrafske spomenike…

Znate li da su se francuski kraljevi prilikom preuzimanja prijestolja od 14. st. do 1789. zaklinjali na hrvatsku glagoljičnu knjigu? Riječ je o Reimskom evanđelistaru (čuva se u francuskom gradu Reimsu, odatle ime). Hrvatska glagoljična knjiga, osim u Hrvatskoj, čuva se u 26 zemalja svijeta, tvrdi Biserka Draganić, voditeljica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske.

 

Voljeli bismo da glagoljica postane popularna među mladima

u domovini barem djelomice onoliko koliko je prepoznatljiva

u kulturnim krugovima širom svijeta.

Eto, zato mi imamo glagoljični podnatpis u logu.

 

Mnogo bismo još zanimljivih pojedinosti o glagoljici (i svemu ostalome) mogli doznati od naše tete Biserke, samo da uspijemo dogovoriti intervju. Obećavamo, bit će za sljedeći broj vašeg omiljenog e-časopisa. Dotad, pokušajte sutra poslijepodne doći u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu gdje vas očekuje bogat program, a o glagoljici će govoriti i naši vršnjaci učenici glagoljaši iz OŠ Frana Krste Frankopana iz Zagreba.

Uredništvo, fotokolaž plakata MH S. M.